Predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić prisustvovala je predstavljanju istraživanja “Diskriminacija na tržištu rada”, koje je sproveo Poverenik za zaštitu ravnopravnosti u okviru projekta “Inkluzija Roma i marginalizovanih grupa”, koji realizuje Nemačka razvojna saradnja u Srbiji GIZ.
Na konferenciji su govorili Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, Nj.E. Tomas Šib, ambasador Republike Nemačke u Srbiji, istraživači Tatjana Jakobi i Gradimir Zajić i dr Mario Veljanović iz Instituta za uporedno pravo u Beogradu.
U pogledu percepcije diskriminacije na tržištu rada postoji visoka saglasnost anketiranih poslodavaca, zaposlenih i nezaposlenih lica da je diskriminacija široko rasprostranjena.
Da je prisutna diskriminacija u oblasti rada i zapošljavanja smatra 92% anketiranih poslodavaca, 86% nezaposlenih i 84% zaposlenih. Tek svaki deseti zaposleni i nezaposleni smatra da diskriminacije u Srbiji nema, dok nijedan poslodavac nije dao takav odgovor.
Svaki drugi anketirani poslodavac (50%) i gotovo isti udeo zaposlenih i nezaposlenih lica (46%) smatra da se diskriminacija samo delimično kažnjava, odnosno da se sankcije uopšte ne primenjuju ili se selektivno primenjuju. Istovremeno, 38% poslodavaca i po trećina nezaposlenih i zaposlenih smatra da se diskriminacija uopšte ne sankcioniše.
Po mišljenju ispitanih aktera na tržištu rada, najrasporstranjenija je diskriminacija u postupku zapošljavanja po osnovu članstva u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama, a zatim slede bračni i porodični status i invaliditet.
Istraživanje pokazuje da dve trećine anketiranih nema lično iskustvo o doživljenoj diskriminaciji.
Kada je reč o ličnom svojstvu kao o osnovu diskriminacije na tržištu rada, članstvo u političkim organizacijama navelo je 58 odsto poslodavaca, 50 odsto zaposlenih i 57 odsto nezaposlenih.
U lična svojstva kao osnov diskriminacije oko 40 odsto poslodavaca navodi bračni status, kao i više od 30 odsto i zaposlenih i nezaposlenih, a kada je reč o polu, tu diskriminaciju vidi 42 odsto poslodavaca, 38 odsto zaposlenih i 27 odsto nezaposlenih.
Kako pokazuje istraživanje, u delu percepcije diskriminatornog ponašanja 100 odsto poslodavaca smatra da se u Srbiji ljudi zapošljavaju na osnovu stranačke pripadnosti, među zaposlenima taj stav deli 92 odsto, a među nezaposlenima 95 odsto.
Visoka saglasnost sve tri strane postoji i kada se pita da li se na razgovoru za posao postavljaju pitanja o bračnom i porodičnom statusu, kao i da radna mesta nisu prilagođena osobama sa invaliditetom, da se ženama na razgovoru za posao postavljaju pitanja o porodici, kao i da napreduju samo članovi vladajućih partija.
Nakon predstavljanja istraživanja, viša savetnica Poverenika za zaštitu ravnopravnosti Tatjana Prijić, predstavila je poseban izveštaj o diskriminaciji u oblasti rada i zapošljavanja u Srbiji u prethodnih deset godina.