ZAKON O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU

Foto: freepik.com

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu je usvojen 2023. godine. Međutim, to ne znači da je u praksi počela primena ovog Zakona, pošto u članu 111., stav 7. Zakona je definisan rok u kojem su poslodavci dužni da organizuju svoje poslovanje u skladu sa Zakonom, a to je rok od DVE GODINE od stupanja na snagu Zakona – DO 7.05.2025. GODINE.

Na novi Zakon smo čekali punih 18 godina i dobro je da je usvojen, mada je ASNS imao primedbe na odlaganje primene Zakona od dve godine. Smatramo da je taj period isusviše dug s obzirom na veliki broj povreda i smrtnih slučajeva zaposlenih, naročito u građevinarstvu.

Cilj donošenja Zakona je da se poveća nivo bezbednosti i zdravlja na radu zaposlenih, da se smanji broj povreda na radu i profesionalnih bolesti.

Ovim Zakonom se postiže usaglašavanje sa DIREKTIVOM 89/391/EEZ o uvođenju mera za podsticanje poboljšanja bezbednosti i zdravlja na radu.

NOVINE:

  1. Obaveza poslodavca da pribavi rešenje o ispunjenosti uslova za početak rada od strane inspekcije rada.
  2. Izrada ELABORATA o uređenju radilišta, odnosno gradilišta za radove koji su duži od tri dana.
  3. Prijava rada gradilišta – 8 dana pre početka.
  4. Obaveza poslodavca da angažuje medicinu rada za praćenje zdravstvenog stanja zaposlenih.
  5. Uvođenje ELEKTRONSKOG REGISTRA povreda na radu, koji vodi UPRAVA ZA BEZBEDNOST.
  6. Povećane su novčane kazne za poslodavca. One se kreću od 1.500.000 – 2.000.000 dinara.
  7. Uvedene su fiksne novčane kazne, koje će inspektori rada izricati na licu mesta prekršajnim nalogom.
  8. Inspektorima se daju mnogo veća ovlašćenja. Oni će moći da zaustave rad na celom gradilištu u trajanju od najmanje tri dana i da tu zabranu uruče investitoru, a gradilište vidno obeleže.
  9. Poslodavac je u obavezi da zaposlenom koji radi noću obezbedi preventivne i periodične preglede.
  10. Poslodavac je dužan da ukoliko zaposleni više ne ispunjava uslove za rad na radnom mestu sa povećanim rizikom, da ga premesti na drugo radno mesto koje odgovara njegovom zdravstvenom stanju.
  11. Poslodavac je dužan da zaposlenog na njegov zahtev uputi na lekarski pregled koji odgovara rizicima na radnom mesti i redovnim intervalima, a najkasnije u roku od pet godina od prethodnog pregleda.
  12. Poslodavac je dužan da osigura zaposlenog za slučaj povreda na radu i profesionalnih obolenja – radi naknade štete.

KRITIKE

  1. Odloženo dejstvo Zakona. Period od dve godine je isuviše dug.
  2. Naročito je problematičan član Zakona po kome se inspektor mora najaviti za inspekcijski nadzor – tri dana unapred. Na taj način se daje mogućnost poslodavcu da otkloni sve nepravilnosti.
  3. Zakon nije pecizno definisao rad od kuće i rad na daljinu.
  4. Zakon ne reguliše (i ne pomonje) štetna dejstva rada sa azbestom.
  5. Generalna primedba: U Srbiji je registrovano 400.000 privrednih subjekata. Sve njih kontroliše 250 inspektora. To znači JEDAN inspekor pokriva 1550 preduzeća. Možemo doneti najbolji mogući Zakon, a ukoliko se ne obezbedi KONTROLA poštovanja Zakona – on će biti mrtvo slovo na papiru.

________________________________________________________________________________

Vlada Srbije je na sednici održanoj 17. oktobra 2024. godine usvojila Strategiju bezbednosti i zdravlja na radu u Republici Srbiji za period 2024. do 2027. godine sa Akcionim planom za njeno sprovođenje.

U nastavku prenosimo u celosti tekst Strategije i Akcionog plana.

 

STRATEGIJA BEZBEDNOSTI I ZDRAVLjA NA RADU U REPUBLICI SRBIJI ZA PERIOD OD 2024. DO 2027. GODINE

Strategije

 

AKCIONI PLAN

Akcioni plan